Iz Prostornog plana općine Bedekovčina

detaljnije  podatke pogledajte u dokumentu iz download sekcije

Stanovništvo

           Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Bedekovčina živi 8482 stanovnika, koji čine 2487 kućanstava. Stanovništvo Bedekovčine predstavlja  5,96%  stanovništva  Krapinsko-zagorske  županije  koje  čini  142432 stanovnika.  Prema  broju  stanovnika  na  području  Županije  veći  su samo gradovi Krapina i Zabok. Današnji  je broj stanovnika Općine Bedekovčina najmanji u proteklih pedesetak godina. Depopulacija   ovog   prostora   je   u   prvom  redu   posljedica   migracije   aktivnog stanovništva iz ruralnih dijelova općine prema atraktivnijim područjima, prije svega gradovima,  vezane  uz  procese  industrijalizacije  i  deagrarizacije  u  proteklom razdoblju. Pri tome se dio stanovništva iz rubnih dijelova doselio u Bedekovčinu, jedino jače urbanizirano naselje na području općine. U čitavom promatranom razdoblju jedino središnje naselje općine bilježi konstantan demografski rast. U  posljednjih  je pola  stoljeća  nekoliko  naselja  demografski stagniralo, dok ih je većina nazadovala. Uzrok  pada  broja  stanovnika  Općine  Bedekovčina  u  posljednjem  desetljeću dijelomično se nalazi i u prirodnom prirastu, koji je u tom razdoblju uglavnom bio negativan. Raspodjela  stanovništva  2001.  godine  dana  u  prethodnom  grafičkom  prikazu pokazuje  da  je  više  od  polovine  stanovništva  općine  smješteno  u  dva  naselja: Bedekovčini i Poznanovcu. Udio poljoprivrednog stanovništva na području Općine Bedekovčina je vrlo nizak. Prema  popisu  stanovništva  iz  2001.  godine  ukupno  poljoprivredno  stanovništvo iznosilo je 149 ili 1,76% ukupnog stanovništva. U  posljednjih  deset  godina  znatno  je  smanjen  broj  poljoprivrednog  stanovništva (prema popisu iz 1991. godine ukupno poljoprivredno stanovništvo iznosilo je 519, odnosno 5,92% ukupnog stanovništva općine). Međutim,  može se reći  da poljoprivredna djelatnost ipak ima veći  značaj za ovo područje  nego  što  to  pokazuje  udio poljoprivrednog  stanovništva.  Prema popisu stanovništva  2001.  godine  preko  80% kućanstava  posjedovalo  je  poljoprivredno gospodarstvo,  što  ukazuje  na  činjenicu  da  se  dio  stanovništva  općine  bavi poljoprivredom   uz   osnovno   zaposlenje.

            Prema broju zaposlenih najznačajnija gospodarska djelatnost Općine Bedekovčina je  prerađivačka  industrija  (sa  gotovo  40%  ukupnog  zaposlenog  stanovništva). Zaposlenost  stanovništva  općine  dobrim  dijelom  je  ostvarena  i  izvan  njenih granica.  Od  ukupno  oko  2948  zaposlenih  u  Općini  Bedekovčina,  čak  1305,  ili nešto manje od polovine putuje na radno mjesto u susjedne gradove, općine, pa čak i županije (prije svega Zagrebačku županiju i Grad Zagreb). Prema  školskoj  spremi  i  pismenosti  za  stanovništvo  iznad  15  godina  (prema popisu 2001. godine) situacija je bila slijedeća: 1,67% bez školske spreme,  4,48% sa  završenih  1-3  razreda  osnovne  škole,  20,76%  sa  završenih  4-7  razreda osnovne  škole,  26,71%  sa  završenom  osnovnom  školom,  40,73%  sa  srednjom školom te 5,66% sa višim i visokim obrazovanjem. Iz  grafičkog  prikaza  obrazovne  strukture  po  dobnim  skupinama  uočljivo  je  da postupno raste udio srednjeobrazovanog stanovništva. Kod dobne skupine od 20 do 24 godine taj udio je najveći i iznosi 78,11%. Razina  obrazovanosti  na  području  općine  u  posljednjih  deset  godina  nešto  je porasla, što se vidi i iz udjela stanovništva sa osnovnim i nižim obrazovanjem koji danas iznosi 53,61% (prema 67,47% iz 1991. godine). Može se reći da je stanje u tom  pogledu  zadovoljavajuće  te  da  neće  predstavljati  ograničavajući  faktor  u budućem razvoju općine. Udio  stanovništva  od  0  do  19  godina  iznosi  24,95%,  stanovništva  od  20  do  59 godina 55,00%, a stanovništva iznad 60 godina 20,05%. Na temelju ovih podataka može  se  konstatirati  da  je  stanovništvo  Općine  Bedekovčina  duboko  zašlo  u proces  starenja.  Indeksi  starosti  po  naseljima  iz  gornje  tablice,  kao  i  grafikon dobne  strukture  pokazuju  da  nešto povoljniji  omjer mladog i  starog stanovništva imaju naselja Bedekovčina i Martinec Orehovički te da je stanovništvo Orehovice izrazito staro. U posljednjih pedesetak godina broj stanovnika Općine Bedekovčina je smanjen za  nešto  manje  od  10%.  S  druge  strane,  broj  kućanstava  je  u  promatranom razdoblju doživio značajan porast, što je u rezultiralo padom “obiteljskog faktora”, odnosno broja članova po kućanstvu koji danas iznosi 3,41 prema 5,27 iz 1948. godine. Pri tome je znatno porastao broj samačkih i staračkih kućanstava.  Bitan  utjecaj  na  ukupnu  demografsku  sliku  općine  imat  će  i  udio  samačkih kućanstava, koji je ovdje relativno visok jer općinski prosjek iznosi 16,37%. Većina ovih  kućanstava  su  staračka.  Slijedeći  grafikon  pokazuje  da  je  posebno  teška situacija u naseljima  Orehovica i Belovar Zlatarski, sa više od četvrtine samačkih kućanstava. 

               Zaključno  se  može  konstatirati  da  je  Općina  Bedekovčina  u  cjelini  područje  sa negativnim trendovima u demografskom razvoju. Međutim, unatoč tome, demografska situacija općine je znatno povoljnija nego u većem dijelu županijskog i  državnog  prostora  te  se  može  zaključiti  da  ista  neće  predstavljati  značajan ograničavajući faktor u planiranom razvoju.